ABSTRACT. Katastarski operat, kao službena evidencija katastra, predstavlja temeljnu grafičku i pravnu podlogu za izradu prostornih planova te se u suvremenom sustavu vodi i kroz Bazu zemljišnih podataka (BZP). Grafički dio prostornog plana izrađuje se na službenim podlogama sukladno propisima, pri čemu katastarski operat ima važnu ulogu. Zakonska regulativa upućuje na korištenje katastra u planiranju, parcelaciji, izdavanju akata za građenje i evidentiranju građevina. Katastar ima ključnu ulogu u analizi izgrađenosti, prostornog smještaja građevina te vlasničkih odnosa. Ispravno evidentirane prometnice unutar katastarskog operata od iznimne su važnosti za prostorne planere, budući da prometne površine predstavljaju jedan od temelja za usmjeravanje prostornog planiranja. Usklađenost podataka katastarskog operata sa stvarnim stanjem na terenu izravno utječe na brzinu i kvalitetu izrade prostornih planova te su u radu dani pozitivni i negativni primjeri iz prakse. Unatoč izazovima, digitalizacija katastra i razvoj mrežnih servisa prepoznati su kao značajan iskorak bez kojeg će biti gotovo nemoguće izrađivati prostorne planove nove generacije. Daljnje unaprjeđenje i rješavanje postojećih nedostataka dvodimenzionalnog katastarskog modela, uz uvođenje postupka urbane komasacije, predstavljat će važan iskorak koji će omogućiti učinkovitije preoblikovanje i usklađivanje čestica u izgrađenim područjima, olakšati provedbu planskih rješenja, unaprijediti prometno i infrastrukturno povezivanje te pridonijeti stvaranju cjelovitog trodimenzionalnog katastara kao podloge za suvremeno prostorno planiranje

ABSTRACT. Institut urbane komasacije utemeljen je u Njemačkoj koncem XIX. stoljeća kao odgovor na stambenu krizu u gradovima prouzročenu posljedicama druge industrijske revolucije. Urbana komasacija je cjelovit, sveobuhvatan i društveno pravedan instrument uređenja svih vrsta građevinskog zemljišta. Provodi se plošno temeljem detaljnog prostornog plana i zadržava čim veći broj vlasnika. Time se bitno razlikuje od izvlaštenja kao instrumenta kojim javna vlast stječe točkaste i linijske objekte u budućim površinama javne namjene. Jednako tako nije puka parcelacija građevinskog zemljišta jer rješava sve imovinsko-pravne odnose u području komasacije. Ovisi o tri bitna elementa: utvrđenom javnom interesu, participaciji vlasnika i nositelja drugih stvarnih prava tijekom izrade detaljnog prostornog plana te primjeni prikladnog tržišnog modela za procjenu vrijednosti. Dodjela zemljišta nakon komasacije provodi se u pravilu prema mjerilu vrijednosti a iznimno prema mjerilu ploštine. Nakon dodjele potrebno je izgraditi svu planiranu tehničku i društvenu infrastrukturu, inače ostaje mrtvo slovo na papiru. Republika Hrvatska je godine 2025. po drugi put u svojoj povijesti normirala institut urbane komasacije. Model iz godine 2007. pokazao se neprovedivim u praksi, a materija je već godine 2013. stavljena je izvan snage bez prethodne analize uzroka neuspjeha. Provedivost postojećeg modela ovisit će o tome jesu li u međuvremenu uklonjeni svi uzroci neuspjeha.

ABSTRACT. Komasacija je postupak reorganizacije zemljišnih površina s ciljem učinkovitije i racionalnije uporabe, a može biti poljoprivredna ili urbana. Osnovnu razliku čini svrha komasacije. Kod poljoprivredne komasacije svrha je povećanje poljoprivredne proizvodnje, a kod urbane komasacije stvaranje preduvjeta za cjelovito opremanje građevinskog zemljišta te unaprjeđenje kvalitete života u urbanim cjelinama. U radu je prikazan povijesni slijed razvoja komasacije, posebice u Republici Hrvatskoj te je dat kraći osvrt na ranija, kao i suvremena zakonska rješenja. Opisan je tijek komasacije te su navedene i primjerima predstavljene sličnosti i razlike poljoprivredne i urbane komasacije.

ABSTRACT. U posljednjih nekoliko godina bilježi se snažan razvoj metoda prostorne vizualizacije temeljenih na fotogrametriji i računalnom vidu, među kojima se posebno ističe 3D Gaussian Splatting (3DGS). Metoda omogućuje izradu visoko realističnih, interaktivnih i mjerljivih 3D modela prostora uz znatno kraće vrijeme snimanja i obrade u odnosu na klasične 3D modele temeljene na mesh modelima ili oblacima točaka. U ovom radu razmatra se primjena 3DGS metode u kontekstu vizualizacije i procjene vrijednosti nekretnina, s naglaskom na snimanje prostora korištenjem ručnih SLAM mjernih sustava opremljenih 3D kamerama. Takvi sustavi omogućuju brzu i automatiziranu 3D izmjeru unutarnjih i vanjskih prostora, pri čemu se generirani Gaussian Splatting modeli mogu koristiti za pouzdana relativna odmjeranja točnosti reda veličine oko 1 cm. Dobiveni modeli omogućuju korisnicima slobodno kretanje kroz prostor, vizualni pregled detalja te izvođenje osnovnih mjerenja, čime se otvara nova poveznica između geodetskih mjernih metoda i suvremenih alata za prezentaciju i vrednovanje nekretnina na tržištu.

ABSTRACT. Upravljanje zemljištem može se opisati kao proces određivanja, upisivanja, diseminacije i održavanja informacija o odnosima čovjeka i zemljišta. Ono nas informira „kako“, „što“, „tko“, „kada“ i „gdje“ u vezi s interesima, korištenjem, vrijednošću i razvojem zemljišta. Unatoč rastućem interesu sudionika sustava upravljanja zemljištem za prepoznavanjem pokazatelja koji mjere promjene i uspješnost sustava upravljanja zemljištem, i dalje ne postoji konsenzus o tome koji okvir može funkcionalno analizirati sustave upravljanja zemljištem i kako bi takav okvir trebao biti razvijen. Monitoring performansi sustava upravljanja zemljištem izrazito je važan zadatak jer može rezultirati informacijama pomoću kojih se može sustav poboljšati te novim proizvodima koji bi sudionicima sustava upravljanja mogli pružiti nova znanja o području interesa, a koja su najčešće dostupna u različitim izvorima podatka te u nadležnosti različitih institucija. U ovom radu, ispitat će se nekoliko izvora podataka sustava upravljanja zemljištem analizom dostupnosti podataka, ocjenom kvalitete podataka te integracijom podataka s ciljem dobivanja novih informacija za različita područja od interesa.

ABSTRACT. Katastarski operat osnovan je u 19. stoljeću grafičkom izmjerom. Točnost podataka dobivena takvom metodom izmjere bila je dostatna za obračun poreza, a danas je definirana dozvoljenim odstupanjem od 20% evidentirane površine. Katastarski plan održavan je najčešće metodom uklopa čime je mjereni podatak nerijetko „pokvaren“, a nakon 150 godina je takav vektoriziran i homogeniziran. Sada se često neodgovorno podaci takvog katastarskog plana prenose na teren. Danas se, napretkom geodetskog instrumentarija i sustava, izmjera može izvršiti centimetarskom točnošću. Usprkos dostupnom instrumentariju, postupanja se odrađuju automatizmom, bez dubljeg promišljanja što treba mjeriti na terenu i često zanemarujući stanje podataka s kojima se radi. Nerijetko se dobiva rezultat koji ne odražava stvarno stanje na terenu, iako je upravo zbog toga postupak i pokrenut. Pitanja na kojima se temelji ovaj rad su: Utječe li samo izbor metode izmjere i instrumentarija na kvalitetu proizvoda? Prezentiramo li „točne“ podatke na ispravan način kroz postupke održavanja katastarskog operata? Dobivaju li današnji tehničari i inženjeri geodezije završetkom svojeg obrazovanja dostatno obrazovanje kako bi se mogli nositi s izazovima i zadacima geodezije, posebice u postupcima održavanja katastarskog operata? Obavljaju li tehničari i inženjeri geodezije etično i savjesno svoj posao kako bi rezultat postupanja bio zadovoljavajući za sve stranke u postupku?

ABSTRACT. Trenutno se na području Republike Hrvatske intezivno provode katastarske izmjere obuhvaćene Višegodišnjim programom katastarskih izmjera građevinskog područja za razdoblje 2021. – 2030. Uslijed povećane potrebe za novim instrumentarijem, korištenje komercijalnih GNSS uređaja s niskom cijenom (engl. low-cost) postaje sve popularniji trend u mnogim geodetskim tvrtkama. Kako je zahtjevana položajna točnost do 10 centimetara prema Pravilniku o katastarskoj izmjeri (NN 59/2020), postavlja se pitanje mogu li low-cost GNSS uređaji zadovoljiti tražene zahtjeve točnosti i time smanjiti potrebu za višestruko skupljim rješenjima renomiranih proizvođača. Kroz rad proveden je terenski postupak za ispitivanje devet GNSS uređaja različitih proizvođača i modela. Ispitivanja su provedena sukladno pojednostavljenom testu u normi HRN ISO 17123-8:2015, s ciljem ocjene njihove točnosti i prikladnosti za primjenu u katastarskim izmjerama. Ispitivanje je obuhvatilo mjerenja unaprijed definiranih linija, pri čemu su rezultati dobiveni GNSS uređajima uspoređeni s referentnom linijom, koja je izmjerena mjernom stanicom. Glavni cilj ispitivanja bio je provjeriti zadovoljavaju li testirani GNSS uređaji propisani kriterij dopuštenog položajnog odstupanja do 10 cm u dobrim i težim terenskim uvjetima za GNSS mjerenja. Rezultati terenskog ispitivanja omogućuju procjenu pouzdanosti GNSS uređaja u stvarnim terenskim uvjetima te daju uvid u njihovu primjenjivost u službenoj geodetskoj uporabi.

ABSTRACT. Na području Grada Zagreba se u proteklih nekoliko godina sustavno provodi program Usklađenja katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka i uspostava Baza zemljišnih podataka (BZP) putem obnova zemljišne knjige po postojećem katastarskom operatu. U Gradu Zagrebu je za cijeli urbani dio Grada provedena katastarska izmjera prije više od 50 godina, a u zemljišnoj knjizi i dalje ostala na snazi stara izmjera. Takva dvostruka evidencija i neobnovljena zemljišna knjiga uzrokovala je dupliciranje poslova u katastarskom uredu, a osobama koje su trebale urediti svoje zemljišnoknjižno stanje postupci su bili dugotrajni i sa neizvjesnim ishodom. Zbog toga je Gradski ured za katastar i geodetske poslove dugi niz godina isticao važnost obnove zemljišne knjige te se ona sustavno počela provoditi od 2020.g. U postupku obnove u obje službene evidencije usklađuju se i podaci o katastarskim česticama i podaci o vlasnicima, a provode ga zajednički katastarski i zemljišnoknjižni službenici. Od 2017. do 2025.g. završena je obnova i usklađeni su podaci za ukupno 13 katastarskih općina i oko 97000 katastarskih čestica. Postupak je složen i dugotrajan i provodi se po službenoj dužnosti, ali krajnji rezultat ima nemjerljivu važnost za sve građane, za JLS i RH. U radu se iznose dosadašnja iskustva i izazovi kao i pregled do sad usklađenih katastarskih općina na području Grada Zagreba.

ABSTRACT. Komunalna infrastruktura (KI) predstavlja javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu odnosno suvlasništvu (JLS) i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost. Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18, 110/18, 32/20, 145/24) čl. 63. propisano je da jedinica lokalne samouprave ustrojava i vodi evidenciju komunalne infrastrukture i što takva evidencija sadrži. U radu je fokus stavljen na ustrojavanje evidencije KI u Gradu Zagrebu, što je učinjeno na sistematizaciji i inicijalnom unosu postojeće KI, te koje su aktivnosti Gradskog ureda u okviru navedenih poslova. Gradska skupština donijela je Odluku o ustrojavanju i vođenju jedinstvene evidencije komunalne infrastrukture (Službeni glasnik Grada Zagreba 29/24) kojom je propisano da se jedinstvena evidencija sastoji od GIS prostorne evidencije koju, kao gradsko upravno tijelo, vodi gradski ured nadležan za katastar, a gradski ured nadležan za građenje i održavanje komunalne infrastrukture pribavlja podatke o postojećoj KI od upravitelja, kao i podatke o promjenama, vodi evidenciju o dozvolama, rješavanju imovinskih odnosa, itd. GIS KI Grada Zagreba sadrži naziv, vrstu i prostorni obuhvat, podatak o katastarskoj i zemljišnoknjižnoj čestici i katastarskoj općini na kojoj se KI nalazi, podatak o vlasništvu KI i osobi koja njome upravlja, i druge podatke od interesa. U dosadašnjim aktivnostima, Gradski ured za katastar je definirao model podataka i način dodjele jedinstvenog identifikatora (ID_KI, koji omogućava praćenje i upravljanje te povezivanje s financijskim evidencijama), te izradio niz aplikativnih rješenja koji se odnose na prikaz pojedinačnih ili grupnih vrsta KI, prikaz praćenja donošenja Odluka o proglašenju, prikaz zaprimljenih elaborata izvedenog stanja KI, praćenje statusa provedbe kroz Preglednu kartu KI.

ABSTRACT. U suvremenim zemljišnoknjižnim i katastarskim sustavima digitalizacija postupaka često se primarno očituje kroz elektroničku predaju zahtjeva, dok se sama obrada zaprimljene dokumentacije i dalje u velikoj mjeri oslanja na ručni rad službenika. Aplikacije građana najčešće sadrže nestrukturirane dokumente različitih formata i kvalitete, poput skeniranih ugovora, izjava i pratećih isprava, iz kojih je potrebno izdvojiti relevantne informacije i ručno ih prenijeti u informacijski sustav. Takav pristup dovodi do povećanog administrativnog opterećenja, produljenih rokova obrade i povećanog rizika od pogrešaka. Slični izazovi prepoznati su u Republici Cipar u okviru projekta modernizacije integriranog zemljišnog informacijskog sustava, kojim se nastoji unaprijediti učinkovitost i kvaliteta obrade zemljišnoknjižnih i katastarskih zahtjeva. Jedan od ključnih zahtjeva projekta odnosi se na automatizirano procesiranje zaprimljenih dokumenata te strukturiranje informacija iz aplikacija građana u oblik prilagođen daljnjoj obradi unutar sustava. Planirani pristup temelji se na primjeni tehnologija za automatsko prepoznavanje i analizu sadržaja dokumenata, pri čemu se relevantni podaci izdvajaju i prikazuju u strukturiranim obrascima, uz mogućnost provjere, ispravka i nadopune od strane službenika. U ovom radu razmatra se planirana implementacija takvog pristupa u ciparskom zemljišnoknjižnom i katastarskom sustavu, s posebnim naglaskom na smanjenje količine ručnog prepisivanja podataka, povećanje učinkovitosti obrade predmeta i ujednačavanje unosa podataka. Analiziraju se očekivani učinci automatizirane obrade dokumenata na rad službenika te se razmatraju šire implikacije takvog rješenja za modernizaciju sustava upravljanja zemljištem.

ABSTRACT. Geodetsko društvo Herceg-Bosne (GDHB) 2025. godine proslavilo je 30 godina od svoga utemeljenja. U tih 30 godina Društvo je dalo nemjerljiv doprinos razvitku sustava zemljišne administracije u Federaciji Bosne i Hercegovine (F BiH). Nizom aktivnosti iniciralo je i podržalo projekte koje je u proteklih 30 godina realizirala ili još realizira Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (FGU). Doprinos Društva ogleda se izravnim sudjelovanjem u pripremi i promociji projekata koji su realizirani kao i osiguranjem kapaciteta potrebnih za njihovu realizaciju putem različitih edukativnih i aktivnosti stipendiranja studenata. U članku se daj pregled najvažnijih aktivnosti Društva od: održavanja godišnjih skupština, izdavanja glasila Društva koje se izdaje svake ili svake druge godine, organizacije studijskih putovanja i Kongresa o katastru u BiH, do stipendiranja studenata geodezije i geoinformatike. Također se daje ocjena doprinosa Društva razvitku sustava zemljišne administracije s gledišta FGU.